Najčešća pitanja

Koliko često građani provode oživljavanje?

Ako ne pokušate oživljavanje, osoba gotovo da nema realne izglede preživjeti srčani zastoj.

 

Prema navodima iz stručne literature, u cijeloj Europi oko 20% građana provodi oživljavanje. Za Hrvatsku ne postoje dostupni podaci.

 

Međutim, u nekim su europskim zemljama građani, uključujući i školsku djecu, educirani kako provoditi oživljavanje. Na primjer, u Skandinavskim zemljama i Nizozemskoj čak 61% građana provodi oživljavanje u slučaju srčanog zastoja izvan bolnice.

Trebam li pristupiti unesrećenoj osobi ako se ona nalazi na opasnom mjestu (npr. na sredini prometnice)?

Nikada ne pristupajte osobi prije nego što ste provjerili je li okolina sigurna!
Ukoliko uočite opasnost (vozila, životinje, vatru, električne vodove u blizini osobe i sl.), pozovite 112.Ovaj broj je jedinstveni broj hitnih službi u čitavoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

Što ako kod sebe nemam mobitel, a svjedočim srčanom zastoju (odrasle osobe)?

Nakon što utvrdite da osoba nije pri svijesti i ne diše, što brže otiđite do mjesta s kojeg možete pozvati 194 ili 112, čak i ako to znači da morate napustiti tu osobu.

 

Nakon pozivanja hitne medicinske pomoći započnite oživljavanje!

Koja je razlika između brojeva 194 i 112?

Pozivanjem broja 194 možete direktno kontaktirati hitnu medicinsku pomoć na bilo kojoj lokaciji u Hrvatskoj (bez obzira na to zovete li s fiksnog ili mobilnog telefona). S druge strane, broj 112 je jedinstveni broj za sve hitne službe u Europi, pa tako i u Hrvatskoj (policiju, vatrogasce, hitnu medicinsku pomoć, Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, pomoć na cestama).

Kolika je važnost davanja umjetnog disanja “usta na usta” pri oživljavanju?

Neka su istraživanja pokazala da nema razlike u preživljavanju kod odraslih osoba kod kojih se provodilo oživljavanje samo rukama u odnosu na one koje su dobivale i umjetno disanje, unutar prvih nekoliko minuta od srčanog zastoja. Dapače, pojedina istraživanja pokazuju da je preživljavanje jednako ili bolje ako se primjenjuje oživljavanje samo rukama od strane laika.

Uzmite u obzir da:

 

Postoje okolnosti u kojima je davanje umjetnog disanja “usta na usta” odbojno osobi koja je svjedočila srčanom zastoju (ako ne poznaje žrtvu, žrtva ima krv ili povraćeni sadržaj u ustima i sl.). U takvim slučajevima bolje je primjenjivati oživljavanje samo rukama nego uopće ne oživljavati.

 

Najbolji način za oživljavanje i dalje je oživljavanje s umjetnim disanjem koje se provodi izvođenjem pritisaka na prsni koš i umjetnog disanja u omjeru 30 pritisaka: 2 upuha. No takav postupak primjenjujte jedino ako ste uvježbani i sigurni u svoje vještine.

Mogu li se tijekom davanja umjetnog disanja prenijeti zarazne bolesti?

Do sada nije zabilježen niti jedan slučaj prijenosa virusa hepatitisa B, hepatitisa C ili HIV-a na spasioca prilikom izvođenja umjetnog disanja. Opisan je samo jedan slučaj prijenosa tuberkuloze sa zaražene žrtve na spasioca. Rizik prijenosa zaraznih bolesti povećan je u slučaju kontakta oštećene kože s tjelesnim tekućinama zaražene osobe (npr. krvlju, iskašljajem, nosnim sekretom, znojem, suzama, povraćenim sadržajem). Ako ste u mogućnosti, primijenite sredstva za zaštitu (“maska za lice” i “folija za lice”). Džepni rupčić Vas ne može zaštiti od zaraze, čak može i potaknuti prijenos infektivnog materijala.

Kako ću znati kojom frekvencijom trebam pritiskati prsni koš?

Pritisci prsnog koša često se izvode presporo i preplitko.

 

Brzina pritisaka treba biti minimalno oko 100 u minuti, ali ne više od 120 u minuti.

 

Ispravnu brzinu pokušajte odrediti prisjećajući se ritma pjesme Stayin’ Alive grupe Bee Gees ili pjesme Macarena grupe Los del Rio.

Mogu li pri pokušaju oživljavanja osobi slomiti rebra?

Za kvalitetno izvođenje pritisaka na prsni koš potrebno je upotrijebiti veliku snagu te može doći do ozljeda poput pucanja rebara.

 

Osoba koja ne diše i kojoj ne kuca srce će sigurno umrijeti ako ne primijenite postupke oživljavanja unutar 10 minuta.

 

Vaši pritisci na prsni koš do dubine od 5-6 cm, brzinom od 100-120 puta u minuti mogu joj spasiti život, a slomljeno rebro je prilično mala cijena za to!

Što znači “normalno disanje”?

Normalno disanje je mirno i tiho.

 

U prvim trenucima srčanog zastoja osoba ponekad udiše i izdiše bučno, u nepravilnim razmacima. Ovakvi udisaji se nazivaju agonalnim disanjem i ne smijete ih zamijeniti s normalnim disanjem.

 

Ukoliko čujete agonalno disanje, postupite kao da osoba ne diše – pozovite 194 ili 112 i započnite oživljavanje!

 

Kako zvuči agonalno disanje poslušajte na ovom videu s Youtube-a.

Zašto osobu koja nije pri svijesti, ali diše, postavljamo u bočni položaj?

Osobi koja je bez svijesti, svi tjelesni mišići omlohave. Ako leži na leđima postoji velika opasnost od zatvaranja dišnog puta zbog spuštanja donje čeljusti i zapadanja jezika. Postavljanjem u bočni položaj osigurat ćemo otvorenost dišnog puta osobe.

Je li srčani zastoj isto što i srčani udar (infarkt)?

Ova se dva pojma često zamjenjuju zato što je srčani udar (infarkt) najčešći uzrok srčanog zastoja.

 

  • Pri srčanom udaru, žile koje dovode krv u srce se djelomično ili potpuno začepe pa dio srčanog mišića ostaje bez krvne opskrbe i u konačnici odumre. Ukoliko je taj dio dovoljno velik, posljedica srčanog udara će biti srčani zastoj.

  • Pri srčanom zastoju, unesrećenoj osobi srce potpuno prestaje učinkovito pumpati krv kroz tijelo. Takva osoba uvijek izgubi svijest i vrlo brzo prestane disati te joj je potrebno oživljavanje.

Do kada moram izvoditi oživljavanje?

Samo su tri situacije u kojima ćete prekinuti oživljavanje:

 

  • kada ste toliko iscrpljeni da više ne možete oživljavati,

  • kada dođe hitna medicinska pomoć,

  • kada osoba počne pokazivati znakove života (kašljati, micati se, otvarati oči, normalno disati i sl.).

 

Poželjno je zamijeniti se svake 2 minute s osobom koja zna pravilno izvoditi oživljavanje.

Smijem li pomicati osobu koja ne pokazuje znakove života ukoliko ima neke druge ozljede (mogu li joj oštetiti kralježnicu)?

Srčani zastoj je stanje koje ugrožava život više od bilo koje druge ozljede.

 

  • Osobu koja nije pri svijesti i ne diše, bez obzira na druge ozljede, morate okrenuti na leđa, nazvati 194 ili 112 i započeti oživljavanje!

Smijem li izvoditi oživljavanje ako je unesrećena osoba dijete?

Djeca imaju vrlo elastičan prsni koš pa nema velike opasnosti od ozljeda. Unatoč tome, kod oživljavanja djece treba primijeniti nešto drugačije tehnike oživljavanja:

 

  • Upotrijebite dva prsta za vanjsku masažu srca ukoliko se radi o djetetu mlađem od 1 godine ili dlan jedne ruke ukoliko se radi o starijem djetetu (1 – 12 godina).

  • Prsni koš djeteta treba utisnuti barem za jednu trećinu (1/3) njegove dubine.

  • Budući da su problemi s disanjem najčešći uzrok srčanog zastoja kod djece, OBAVEZNO treba provoditi i umjetno disanje i to u omjeru 15 pritisaka : 2 upuha.

Što je AVD?

Automatski vanjski defibrilator (AVD) je jednostavan prijenosni uređaj koji spašava ljudske živote isporukom kontroliranog električnog šoka osobama sa srčanim zastojem. Za njih AVD predstavlja najbolji lijek. Srce se zbog električnog šoka može ponovo pokrenuti i život osobe može biti spašen.

Može li AVD isporučiti šok osobi kojoj to nije potrebno?

AVD je programiran tako da isporučuje električni šok samo ako se srce nalazi u određenom ritmu srčanog zastoja u kojem radi izuzetno nepravilno i ne pumpa krv.
Usprkos tome, važno je poštovati korake za postavljanje elektroda koji nam govore da se one postavljaju samo osobama koje su bez svijesti i ne dišu.

Što ako AVD ne isporuči šok?

Nije svaki srčani zastoj uzrokovan nepravilnim srčanim ritmom pri kojem će električni šok ponovno pokrenuti srce. Otprilike u trećini slučajeva, osoba u srčanom zastoju neće imati srčani ritam pogodan za liječenje električnim šokom te tada AVD neće isporučiti šok. U tom slučaju, uređaj će Vam dati glasovnu uputu da nastavite s oživljavanjem.

Što ako je osoba u srčanom zastoju mokra ili leži na mokroj podlozi?

Prije nego što zalijepite elektrode, obrišite prsa ručnikom ili drugim upijajućim materijalom kako bi bila suha.
Kako bi isporuka električnog šoka iz AVD-a bila što sigurnija, pokušajte žrtvu premjestiti na suhu površinu. Udaljite eventualne promatrače s mokre podloge!
Ostanite blizu osobe, ali pazite da prilikom isporuke šoka niste u direktnom kontaktu s osobom.

Što ako osoba ima dlakava prsa i elektrode se ne mogu zalijepiti na kožu?

Uz AVD postoji britvica kojom možete brzo obrijati prsa osobi u srčanom zastoju i zalijepiti elektrode na za to predviđena mjesta.

Kako ću znati je li šok isporučen?

AVD uređaj daje jasne glasovne upute te će nakon isporuke šoka reći: “Šok isporučen!”

Kontaktirajte nas

app-store
google-play